Jagode

Jagode (Fragaria) su biljni rod iz porodice ruža (Rosaceae). Radi se o višegodišnjoj zeljastoj zimzelenoj grmolikoj biljci. Grm se sastoji od vegetativnih i generativnih organa, visine je 10 – 40 cm, dijeli se na više bočnih ogranaka (kruna) koji su nositelji cvatova. Listovi su složeni, tipično s tri letaka, trolisnih rubova i obično dlakavi. Cvjetovi, uglavnom bijeli, rijetko crvenkasti, rađaju se u malim grozdovima na tankim peteljkama. Te peteljke izlaze iz pazuha lišća poput stabljika koje puze površinom. Jagode su porijeklom iz umjerenih područja sjeverne hemisfere. Uzgajaju se  širom svijeta. Voće je bogato vitaminom C i obično se jede svježe kao desertno voće. Pogodne su i za preradu u različite proizvode kao što su džemovi, sokovi, kompoti, te se mogu servirati i u sušenom obliku. Plodovi imaju visoku dijetetsko-terapeutsku vrijednost u prehrani stanovništva. Slatkoća, kvaliteta i veličina ploda ovisna je o sorti.

Sastav jagode

Jagoda je bogata vodom (90%), šećera ima (manje od 10%) i vrlo malo celuloze, proteina i masnoća – to je jedno od najmanje kaloričnog voća (samo 35 Kcal na 100 g). Tako može ući u program svake dijete za mršavljenje. Jagoda je posebno važna jer obiluje vitaminima koji stimuliraju naš imuno-sustav. Posebno je bogata vitaminom C (količina odgovara jednoj naranči). Dovoljna je porcija od 150 g (koliko obično pojedemo), kako bi se zadovoljila dnevna doza vitamina C, koja iznosi oko 80 mg za odraslu osobu. Kao i u većini biljnih plodova, ima najviše kalija, on dobro utječe na živčani sustav, dobar je za bubrege i dobar protiv visokog tlaka. Jagoda također sadrži kalcij i fosfor, koji su dobri za kosti, magnezij, koji pomaže u borbi protiv stresa, te željezo, koje daje energiju mišićima.

Uzgoj jagode

Jagode se komercijalno proizvode i za trenutnu konzumaciju i za preradu u smrznuto, konzervirano ili konzervirano bobičasto voće ili kao sok. S obzirom na kvarljivu prirodu bobica i vjerojatnost mehaničkog branja, voće se uglavnom uzgaja u blizini središta potrošnje ili prerade i tamo gdje je dostupna dovoljna radna snaga. Bobice se beru izravno u male košarice i stavljaju u sanduke za stavljanje na tržište ili u pladnjeve za preradu. Rani usjevi mogu se proizvoditi pod staklom ili plastikom. Jagode su vrlo kvarljive i zahtijevaju hladno i suho skladištenje. Kao samonikle biljke, jagode su pronađene na svim kontinentima, osim Australije. Rastu, više manje na većini različitih područja, uz obale mora, u šumama, livadama i na planinama.

Sorte jagoda

Kultivirane sorte jagode nastale su od 6 vrsta i mogu se podijeliti u 4 skupine:
1. europska skupina – od Fragaria vesca i Fragaria moschata
2. zapadno-američka skupina – od Fragaria chiloensis i Fragaria ovalis
3. istočno-američka skupina – od Fragaria virginiana
4. azijska skupina – od Fragaria orientalis

Šumske jagode

Jagoda nije u pravom smislu riječi voće, već je ona rezultat debljanja cvjetišta latica, koje poprima mesnatu strukturu. A pravi voćni dijelovi su samo njena mala smeđa zrnca, koja pokrivaju površinu tih mesnatih omotača.
Najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode (Fragaria vesca), primjerice, sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih kasnije stvorenih sorti. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10 posto i više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, a ponekad i po drugi put u jesen. Prvi plodovi mogu se naći već u svibnju, a mogu se ubirati sve do jeseni. Divlje jagode vole šumarke i svijetla osunčana mjesta. One su prve biljne vrste koje nastanjuju krčevine i šumska požarišta. Brojnije su i bujnije u planinskim krajevima, a rastu sve do 1500 metara nadmorske visine.

Potražite nas i na Facebooku

IZVOR: https://bib.irb.hr/datoteka/759664.Diplomski_rad_Vedran_Basic.pdf