Aronija (Aronia melanocarpa) je u Europu je došla iz 18. stolljeća. Od tog stoljeća danas se uzgaja diljem Europe. Ovisno o tlu, negdje više a negdje manje. Sa istoka Sjeverne Amerike ova voćka se danas proširila ne samo Europom nego diljem Svijeta. Aronia pripada rodu listopadnih grmova. Grm aronije naraste između jednog do šest metara. Grm je osobito bujnog rasta. Kako bi ga oblikovali u manje stablo ljudi ga obrezuju. Najpogodnije tlo koje voli aronia je vlažno tlo a ono se može naći u gustim vlažnim šumama i močvarama. Na rast potražnje za aronijom snažno je utjecala promocija nje kao voća s visokim sadržajem fenola, vitamina, organskih kiselina, minerala i ugljikohidrata.
Aronija je prepoznata kao nutritivno vrlo vrijedna voćna kultura za kojom se kontinuirano bilježi rast potražnje na domaćem i inozemnom tržištu. To je razlog zašto aronija postaje sve učestalija u ponudi brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj.
Aronia se osim zbog uzgajajanja zbog njenog zdravstvenog učinka uzgaja i ko ukrasna biljna kultura. Aronia se uzgaja ko ukrasna biljka oblikuje se kako god to ljudi žele. Aronija ima visok stupnja otpornosti na mraz. Ona izdržava i temperaturu čak do 47°C ispod nule. Zbog ove svoje karakteristike dobila je i naziv „Sibirska borovnica“. Aronija se prvo počela uzgajati u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Osim što je otporna na hladnoću otporna je i na sušu, kukce, razne bolesti i zagađenja.
Crnoplodna aronija (lat. Aronia melanocarpa), jedna od četiri priznatih vrsta roda Aronije[1]. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike odakle se zbog svoje ljekovitosti počela širiti i po drugim državama (Rusija). U Hrvatskoj je ima na primjer u blizini Donjeg Miholjca uz rijeku Karašicu gdje postoje rasadnici i sa tom biljkom.
A. melanocarpa grm je koji naraste maksimalno do 3 metra visine i 2,5 m širine. Ima crni plod, pa je nazivaju i crnoplodna aronija. Voli kisela i vlažna tla. Cvjetovi su bijele boje, okupljeni u grozdove, a pojavljuju se krajem travnja. Plod dozrijeva u kolovozu, sitan je a meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu, trpku aromu.[2] Ima velik udjel antocijana i vitamina P koji održava krvni sistem zdravim
Aronija u Dalmaciji
Aronija je listopadni grm s područja Sjeverne Amerike čiji plodovi (bobice) imaju iznimno visoku nutritivnu i antioksidativnu vrijednost. Naročito se koristi kada postoji potreba za liječenjem anemije. Radi se o biljci vrlo otpornoj na niske temperature i mraz. Visoka otpornost ogleda se i u visokom stupnju prilagodbe različitim vrstama tla. Kamenita područja s malom količinom zemlje pogodna su za uzgoj aronije.
U tu skupinu tla spadaju i krška vapnenačka tla na području Dalmacije. Ipak, biljka nije otporna na značajniji
nedostatak vlage pa je nužno osigurati odgovarajući sustav navodnjavanja. Biljka osobito dobro uspijeva u područjima s visokom insolacijom. Moglo bi se zaključiti da je s pedološkog stajališta opravdan uzgoj aronije u Dalmaciji. Uvjeti da se osigura odgovarajuća količina potrebne vlage kako bi se izbjegla pretjerana kiselost ploda, su prijeko potrebni. Na tržištu su do 2020 dostupne dvije vrste aronije; Nero i Viking, a zbog više razine antocijana preporučuje se uzgajati sortu Nero.
Što aronija u sebi sadrži ? Nutritivne vrijednosti
Aronia je grmolikog oblika ali ljudi režući oblikuju u stabalca. Stabalca rastu između jednog i šest metara. Plodovi su male bobice koje se formiraju u grupice povezane peteljkom. Porodica je „ružovki“ koje se prepoznaju po jednostavnim cvjetovima s pet radijalno simetričnih latica. Njeni cvijetovi su bijeli dok listovi mijenjaju boju. U početku u proljeće su zeleni dok na jesen poprimaju narančastu boju.
Plod je vrlo gorak naročito ako se jede sirov. Ostavljaju izrazito suh osjećaj u ustima. To je i razlog zašto se biljka gotovo nikad ne konzumira prije obrade. Može se koristiti u kulinarstvu a najpopularniji proizvodi od ovih bobičastih plodova su džemovi, čajevi i sokovi.
Kako se bere ?
Aronija je vrlo zahvalna biljka i otporna kao što smo to prije naveli. Ona ne traži pretjeranu brigu, te je idealna za uzgoj i održavanje. Aronija se bere jednom godišnje. Berba je u kolovozu. Prije samog branja potrebno je osigurati posude za skladištenje aronije te hladnjaču u koju će se posude držati do prerade. Kolovoz je sam po sebi vruć i ako niste osigurali posude i hladnjaču možete se naći u problemu. One ne smiju stajati van a ako ih ne možete odmah preraditi u vlastitom pogonu može doći do kvarenja i sušenja bobica
Kako se pije aronija ?
Ona se može jesti i sirova a preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Hladno prešani sok se pije se u količini od 1dcl do 2dcl dnevno. Za zdrave ljude preporučena doza je 1 dcl ujutro na prazan želudac. Djeca ako su zdrava ovu dozu trebaju podjeliti u dva djela a radi boljeg okusa pomješati sa npr. sokom od jabuke. Važno je napomenuti da bi ga trebalo piti barem pola sata prije obroka. Tako će se najviše iskoristiti korisna svojstava ovog soka.
Svježa aronija ?
Plodovi aronije još se jedu i svježi bez ograničenja. Oni se najviše preporučuju kod bolesti želuca i crijeva te protiv proljeva. Plodovi se mogu konzumirati i kuhani, pečeni ili osušeni. Također još ih nije ih loše ni zamrznuti za kasniju upotrebu. Jogurt, neki svježi sir pomiješan sa bobicama odličan su dodatak doručku za zdrav početak dana. Plodovi se mogu također i osušiti i samljeti. Takvi se još dodaju u obliku brašna tijestu za kruh, pecivima i kolačima. Mogu se zamrznuti, a nakon odmrzavanja bobice aronije se gotovo uopće ne razlikuju od svježih plodova, ni po boji, niti po čvrstoći.
Kako se koristi aronija ?
Plodovi su izvori tanina, flavonoida, polifenola, karotena… Od minerala sadrži cink, željezo, bakar, kalij, kalcij, fosfor, mangan i jod. Nevjerojatno je snažan antioksidans. Sadržaj antioksidativnih tvari u pojedinim namirnicama mjeri se ORAC jedinicama. Ako pogledamo količinu oraca-a u aroniji i potrebama ljudskog organizma za njima sve će nam biti jasno. U 100 grama aronije pronaći ćemo 16 100 ORAC jedinica. Ljudima je dnevno potrebno između 3000 i 5000 ORAC jedinica. Zbog toga je dnevno dovoljno pojesti samo 20 do 30 grama aronije. Plodovi aronije sadrže vitamine C, A i E, vitamina skupine B-B9. Vitamin C i Vitamin A su sigurno navažniji. Ne postoje prava ili kriva korištenja ovog ploda.
Prije svega zahvaljujući svom antioksidativnom, protiv-upalnom i antibakterijskom učinku poznata je kao super namirnica. Aronija ima malo kalorija i masti, a sadrži dijetalna vlakna i obilje hranljivih materija. Drži nas sitim dugo što pospješuje proces mršavljenja. Bogata dijetalnim vlaknima, što znači da olakšava probavu, poboljšavajući cirkulaciju hrane kroz crijeva. Vlakna pomažu protiv zatvora, grčeva, nadimanja i želudačnih tegoba. Aroniju se direktno povezuje sa smanjenjem rizika od nastanka raka debelog crijeva.
Aronija zdravlje
Za sve koji imaju problem sa anemijom ta biljka je od velike pomoći. Ovo bobičasto voće obiluje vitaminima i mineralima, željezom, vitamin C i folatima – koji su jako značajni za krvnu sliku.
Antioksidansi u aroniji smanjuju oksidativni stres u mozgu. Time se smanjuje rizik za pojavu Alchajmerove bolesti, demencije i drugih kognitivnih poremećaja povezanih sa starenjem.
Osim velike koncentracije antioksidanata, u aronija sadrži i značajnu količina vitamina C. On stimulira aktivnosti bijelih krvnih zrnaca. To je ključno za proizvodnju kolagena. Kolagen je neophodan za rast i obnovu novih tkiva, organa i krvnih stanica. Bijela krvna zrnca funkcioniraju ko prva linija odbrane imunološkog sistema ljudskog organizma. Aronija za pojačanje imunološkog sistema organizma, je jedan od najboljih prirodnih lijekova.
Karoteni koji se nalaze u ovim bobicama smanjuju oksidativni stres u očima.
Oksidativni stres utiče na kožu kako starimo, što dovodi do bora i staračkih pjega. Antioksidansi u aroniji sprečavaju ove simptome starenja.
Sadržaj kalija u aroniji je dovoljno visok da ima jak utjecaj na zdravlje srca. Opuštanje krvnih žila i arterija povećava protok krvi, krvni pritisak opada, a možete smanjiti šanse za nastanak srčanog udara. Vlakna i razni antioksidansi u aroniji imaju presudnu ulogu za zdravlje srca.
Aronija sok ima direktan utjecaj na bakterijske infekcije u crijevima i respiratornom traktu.Sok predstavljaja preventivnu mjeru tijekom sezone gripe i prehlade. Budući da je bogata vlaknima, aronija sok je takođe povezana sa regulacijom inzulina. Inzulin pomaže normalizaciji nivo šećera u krvi.
Aronija i jetra
Bobice aronije potiču i stimuliraju jetru na bolji rad, a detoksikacija jetre je uspješnija te je njeno konzumiranje pravi odgovor na pitanje kako očistiti jetru. Ona pomaže ukoliko je nastupila upala žuči i žučnog mjehura i kod rješavanja žučnih kamenaca. Isto je i prirodni lijek za masnoću i povišeni kolesterol. Redovito konzumiranje aronije snižava vrijednosti kolesterola i triglicerida, snižava visoki tlak, regulira šećer u krvi i općenito utječe na zaštitu kardiovaskularnog sustava kao i na samo zdravlje pojedinca.
Ne treba zaboraviti i njeno blagotvorno djelovanje na želudac i crijeva, budući da smiruje grčeve zaustavlja bolove te umiruje upale i zaustavlja dijareju.
Dovoljno je nabrojati sve sastojke koje sadrže bobice aronije kako bismo uvidjeli koliko je moćna za naše zdravlje:
Vitamini: A, C, E, P,B1, B2, B3, B5, B6, B9, te minerali: željezo, kalij, kalcij, mangan, jod, fosfor, cink.
Kako se pravi aronija u medu ?
U kombinaciji sa medom deluje antikancerogeno. Odličan način za poboljšanje cirkulacije krvi te kao pomoć kod glavobolje i migrene. Normalizira krvni pritisak te vraća loš kolesterol u normalu. Ova kombinacija meda i aronije omogućava brz oporavak nakon srčanih i moždanih udara. Ova vrsta kombinacije je odlična kod urinarne infekcije i upalu prostate. Djeluje na rad endokrinih žlijezda. Regulira upalu proširenja vena i njihovih začepljenja. Smiruje grčeve i bolove želuca te upalu sluznice grčeve i bolove u crijevima.
Izgled zrele aronije ?
Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici Kolovoza. Bobice su tada crne, sjajne i slatko kiselog okusa. Vrijeme dozrijevanja može varirati unutar dva tjedna. Razlog tomu su vremenske prilika i lokacija nasada. One se beru onda kad su prikupili dovoljnu količinu šećera i pigmenta. Bitno je i mjerit kad su one izgubile gorki okus karakterističan za nezreli plod. Optimalno vrijeme berbe bi bilo kad suha tvar u plodu dosegne vrijednost 20 – 22 %.
Ukoliko ne postoji mogućnost mjerenja suhe tvari, može se osloniti na vizualnu procjenu zrelosti. Kada se uoči da promjena boje kratke peteljke koja drži plod. Kod zrelih plodova mijenja boju iz zelene u svjetlo crvenu boju. To je sigurni pokazatelj da su plodovi dovoljno zreli za berbu.
Sadnja ?
Ovu je voćku najbolje saditi u jesen. Najbolje bi bilo koristiti dvogodišnje sadnice. Svaka ta sadnice bi morala imati dobro razvijen korijenov sustav te 3 do 5 izdanaka. U komercijalnom uzgoju prevladava uzgojni oblik grma. Dosta poljoprivrednika reže aroniju tako da je oblikuje u obliku stabla. Razmak prilikom sadnje trebao bi iznositi tri do četri metra te od jedan i pol metra do dva metra u redu. Sadnja se obavlja u jame dubine 20 cm i promjera 30 cm.
Na području Republike Hrvatske u posljednjem je desetljeću do 2020 došlo do porasta broja uzgajivača aronije među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvenicima te se aronija uzgaja na 20 hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na niske zahtjeve kada je u pitanju tehnologija uzgoja, ova je poljoprivredna kultura vrlo pogodna za organsku i ekološku proizvodnju. Na tržištu do 2020 su dostupne dvije sorte aronije; Nero i Viking, a zbog više razine antocijana preporučuje se uzgajati sortu Nero.
To je nadasve pozitivan podatak iz perspektive potencijalnih uzgajivača aronije s obzirom da su trenutačne poljoprivredne površine na kojima se kultivira aronija nedostatne s obzirom na visinu tržišne potražnje, posebice u tržišnim uvjetima kada se jagodičasto voće smatra vrlo isplativom alternativom u odnosu na uzgoj tradicionalnih ratarskih kultura. Nove nutricionističke spoznaje kao i trend razvoja svijesti o potrebi zdrave prehrane s ciljem prevencije ili liječenja brojnih bolesti doveo je do značajnog porasta interesa krajnjih kupaca za aronijom.
Presađivanje aronie?
Sadnicu ne treba zalijevati dva dana prije planiranog presađivanja. Prilikom presađivanja, sadnicu ne treba vaditi iz posude, već je treba staviti kompletno u pripremljenu rupu. Važno je da se ovom prilikom korijen što manje rastresa. Tek nakon toga odstranit posudu.
Zemlju oko nje treba blago pritisnuti. Sadnicu je potrebno zatrpati par centimetara dublje nego što je bila u posudi. Na kraju presađivanja, zemlju oko sadnice obavezno treba zaliti s 5 do 10 litara vode, ovisno o veličini biljke i vlažnosti zemlje. Vrlo je važno da se sadnica obilno zalije kako bi se izbacio zrak koji se zadržao oko korijena prilikom presađivanja. U suprotnom, korijen će se mučiti, a može se i osušiti. U početku, potrebno je zalijevati presađenu biljku svaki, ili bar svaki drugi dan, bez obzira na vremenske uvjete i vlažnost tla. Kasnije se zalijeva po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Obavezno je pognojite tako što ćete gnojivo staviti na samo dno rupe. Važno je da gnojivo ne bude jako blizu korijena biljke, jer ga može oštetiti.
Kako se bere ?
Aronija je vrlo zahvalna biljka i otporna kao što smo to prije naveli. Ona ne traži pretjeranu brigu, te je kao takva, idealna za uzgoj i održavanje. Aronija se bere jednom godišnje. Berba ove biljke je u kolovozu. Prije samog branja potrebno je osigurati posude za skladištenje bobica aronije kao i hladnjaču u koju će se te posude držati do prerade. Kolovoz je sam po sebi vruć i ako niste osigurali posude i hladnjaču možete se naći u problemu. Bobice ne smiju stajati van a ako ih ne možete odmah preraditi u vlastitom pogonu mogućnost je kvarenja i sušenja bobica.
Mehaniziranom berbom najčešće se osigurava viša razina proizvodnosti i ekonomija obujma. Tu činjenicu važno uzeti u obzir prilikom odabira razmaka među redovima. Pri mehaniziranoj berbi najčešće je poželjno osigurati 5-6 metara prolaza na 200 m dužine. Tehnološki proces uzgoja aronije sastoji se od pedološke analize i obrade tla.Prihrana se vrši kompostom ili gotovim organskim gnojivima te stajskim gnojivom. Rezidba i berba se odvija od početka do sredine kolovoza. Uz mehanizirani sustav berbe nije potrebno osigurati dodatne kadrovske kapacitete u razdoblju berbe. Prosječan broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kadrovski dostatan za uzgoj aronije. Biljka postiže rodnost već u trećoj godini.
Kako se suši za čaj ?
Čaj od aronije može se pripremiti od suhog lišća ili osušenih bobica. Osušene bobice se prethodno samelju. Lišće je prije pripreme čaja potrebno posušiti na zraku. Određena količina lišća se nasjecka nožem i uzme 1 velika puna žlica. Tako suho lišće se prelije vrućom vodom i ostavi desetak minuta. Nakon toga ga treba procjediti. Kako je aronija gorkastog okusa, radi boljeg okusa najbolje je dodati žlica meda. Dnevno se mogu popiti do tri šalice ovako pripremljenog čaja. Ako se pravi čaj od bobica, one se samelju u mlincu za kavu ili nekom drugom multipraktiku. Jedna žličica samljevene aronije je dovoljna za šalicu čaja. Potrebno ju je samo preliti sa čašom kipuće vode i ostavi 15-ak minuta. Zatim se čaj procijedi i spreman je za konzumaciju.
Naša stranica će vam donositi najaktualnije vijesti o aroniji u Hrvatskoj. Stranica www.prirodni-sokovi.hr samo za vas.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva tijekom navigacije web stranicom. Od toga se kolačići koji su kategorizirani po potrebi pohranjuju u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web mjesta. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi će se kolačići pohraniti u vaš preglednik samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost odjave od ovih kolačića. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Nužni kolačići nužni su za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web mjesta. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji možda nisu posebno potrebni za funkcioniranje web stranice i koji se posebno koriste za prikupljanje osobnih podataka korisnika putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se neobaveznim kolačićima.
Aronija i sve što ste htjeli znati o njoj
Što je aronija ?
Aronija (Aronia melanocarpa) je u Europu je došla iz 18. stolljeća. Od tog stoljeća danas se uzgaja diljem Europe. Ovisno o tlu, negdje više a negdje manje. Sa istoka Sjeverne Amerike ova voćka se danas proširila ne samo Europom nego diljem Svijeta. Aronia pripada rodu listopadnih grmova. Grm aronije naraste između jednog do šest metara. Grm je osobito bujnog rasta. Kako bi ga oblikovali u manje stablo ljudi ga obrezuju. Najpogodnije tlo koje voli aronia je vlažno tlo a ono se može naći u gustim vlažnim šumama i močvarama. Na rast potražnje za aronijom snažno je utjecala promocija nje kao voća s visokim sadržajem fenola, vitamina, organskih kiselina, minerala i ugljikohidrata.
Aronija je prepoznata kao nutritivno vrlo vrijedna voćna kultura za kojom se kontinuirano bilježi rast potražnje na domaćem i inozemnom tržištu. To je razlog zašto aronija postaje sve učestalija u ponudi brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj.
Aronia se osim zbog uzgajajanja zbog njenog zdravstvenog učinka uzgaja i ko ukrasna biljna kultura. Aronia se uzgaja ko ukrasna biljka oblikuje se kako god to ljudi žele. Aronija ima visok stupnja otpornosti na mraz. Ona izdržava i temperaturu čak do 47°C ispod nule. Zbog ove svoje karakteristike dobila je i naziv „Sibirska borovnica“. Aronija se prvo počela uzgajati u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Osim što je otporna na hladnoću otporna je i na sušu, kukce, razne bolesti i zagađenja.
Crnoplodna aronija (lat. Aronia melanocarpa), jedna od četiri priznatih vrsta roda Aronije[1]. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike odakle se zbog svoje ljekovitosti počela širiti i po drugim državama (Rusija). U Hrvatskoj je ima na primjer u blizini Donjeg Miholjca uz rijeku Karašicu gdje postoje rasadnici i sa tom biljkom.
A. melanocarpa grm je koji naraste maksimalno do 3 metra visine i 2,5 m širine. Ima crni plod, pa je nazivaju i crnoplodna aronija. Voli kisela i vlažna tla. Cvjetovi su bijele boje, okupljeni u grozdove, a pojavljuju se krajem travnja. Plod dozrijeva u kolovozu, sitan je a meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu, trpku aromu.[2] Ima velik udjel antocijana i vitamina P koji održava krvni sistem zdravim
Aronija u Dalmaciji
Aronija je listopadni grm s područja Sjeverne Amerike čiji plodovi (bobice) imaju iznimno visoku nutritivnu i antioksidativnu vrijednost. Naročito se koristi kada postoji potreba za liječenjem anemije. Radi se o biljci vrlo otpornoj na niske temperature i mraz. Visoka otpornost ogleda se i u visokom stupnju prilagodbe različitim vrstama tla. Kamenita područja s malom količinom zemlje pogodna su za uzgoj aronije.
U tu skupinu tla spadaju i krška vapnenačka tla na području Dalmacije. Ipak, biljka nije otporna na značajniji
nedostatak vlage pa je nužno osigurati odgovarajući sustav navodnjavanja. Biljka osobito dobro uspijeva u područjima s visokom insolacijom. Moglo bi se zaključiti da je s pedološkog stajališta opravdan uzgoj aronije u Dalmaciji. Uvjeti da se osigura odgovarajuća količina potrebne vlage kako bi se izbjegla pretjerana kiselost ploda, su prijeko potrebni. Na tržištu su do 2020 dostupne dvije vrste aronije; Nero i Viking, a zbog više razine antocijana preporučuje se uzgajati sortu Nero.
Što aronija u sebi sadrži ? Nutritivne vrijednosti
Vrijednost RDA
Energetska vrijednost 47kcl 2,5%
Ugljikohidrati 9,6g 7%
Bjelančevine 1,4g 2,5%
Masti-ukupno 0,5g 2%
Kolesterol 0 0
Dijetalna vlakna 5,3g 14%
VITAMINI
Folna kiselina 25mcg 6%
A 214IU 7%
C 21mg 35%
E 1,17mg 8%
K 19,8mcg 17%
B2 0,13mg 0,4-2,5mg
B9 0,1-0,21mg 0,1-0,5mg
PP 0,5-0,8mg 5-40mg
ELEKTROLITI
Natrij 1mg 0%
Kalij 162mg 3%
MINERALI
Kalcij 30mg 3%
Željezo 0,62mg 8%
Magnezij 30mg 5%
Mangen 0,646mg 32%
Cink 0,53mg 5%
Karoten 128
Lutein 118
Kako izgleda biljka aronija ?
Aronia je grmolikog oblika ali ljudi režući oblikuju u stabalca. Stabalca rastu između jednog i šest metara. Plodovi su male bobice koje se formiraju u grupice povezane peteljkom. Porodica je „ružovki“ koje se prepoznaju po jednostavnim cvjetovima s pet radijalno simetričnih latica. Njeni cvijetovi su bijeli dok listovi mijenjaju boju. U početku u proljeće su zeleni dok na jesen poprimaju narančastu boju.
Plod je vrlo gorak naročito ako se jede sirov. Ostavljaju izrazito suh osjećaj u ustima. To je i razlog zašto se biljka gotovo nikad ne konzumira prije obrade. Može se koristiti u kulinarstvu a najpopularniji proizvodi od ovih bobičastih plodova su džemovi, čajevi i sokovi.
Kako se bere ?
Aronija je vrlo zahvalna biljka i otporna kao što smo to prije naveli. Ona ne traži pretjeranu brigu, te je idealna za uzgoj i održavanje. Aronija se bere jednom godišnje. Berba je u kolovozu. Prije samog branja potrebno je osigurati posude za skladištenje aronije te hladnjaču u koju će se posude držati do prerade. Kolovoz je sam po sebi vruć i ako niste osigurali posude i hladnjaču možete se naći u problemu. One ne smiju stajati van a ako ih ne možete odmah preraditi u vlastitom pogonu može doći do kvarenja i sušenja bobica
Kako se pije aronija ?
Ona se može jesti i sirova a preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Hladno prešani sok se pije se u količini od 1dcl do 2dcl dnevno. Za zdrave ljude preporučena doza je 1 dcl ujutro na prazan želudac. Djeca ako su zdrava ovu dozu trebaju podjeliti u dva djela a radi boljeg okusa pomješati sa npr. sokom od jabuke. Važno je napomenuti da bi ga trebalo piti barem pola sata prije obroka. Tako će se najviše iskoristiti korisna svojstava ovog soka.
Svježa aronija ?
Plodovi aronije još se jedu i svježi bez ograničenja. Oni se najviše preporučuju kod bolesti želuca i crijeva te protiv proljeva. Plodovi se mogu konzumirati i kuhani, pečeni ili osušeni. Također još ih nije ih loše ni zamrznuti za kasniju upotrebu. Jogurt, neki svježi sir pomiješan sa bobicama odličan su dodatak doručku za zdrav početak dana. Plodovi se mogu također i osušiti i samljeti. Takvi se još dodaju u obliku brašna tijestu za kruh, pecivima i kolačima. Mogu se zamrznuti, a nakon odmrzavanja bobice aronije se gotovo uopće ne razlikuju od svježih plodova, ni po boji, niti po čvrstoći.
Kako se koristi aronija ?
Plodovi su izvori tanina, flavonoida, polifenola, karotena… Od minerala sadrži cink, željezo, bakar, kalij, kalcij, fosfor, mangan i jod. Nevjerojatno je snažan antioksidans. Sadržaj antioksidativnih tvari u pojedinim namirnicama mjeri se ORAC jedinicama. Ako pogledamo količinu oraca-a u aroniji i potrebama ljudskog organizma za njima sve će nam biti jasno. U 100 grama aronije pronaći ćemo 16 100 ORAC jedinica. Ljudima je dnevno potrebno između 3000 i 5000 ORAC jedinica. Zbog toga je dnevno dovoljno pojesti samo 20 do 30 grama aronije. Plodovi aronije sadrže vitamine C, A i E, vitamina skupine B-B9. Vitamin C i Vitamin A su sigurno navažniji. Ne postoje prava ili kriva korištenja ovog ploda.
Prije svega zahvaljujući svom antioksidativnom, protiv-upalnom i antibakterijskom učinku poznata je kao super namirnica.
Aronija ima malo kalorija i masti, a sadrži dijetalna vlakna i obilje hranljivih materija. Drži nas sitim dugo što pospješuje proces mršavljenja. Bogata dijetalnim vlaknima, što znači da olakšava probavu, poboljšavajući cirkulaciju hrane kroz crijeva. Vlakna pomažu protiv zatvora, grčeva, nadimanja i želudačnih tegoba. Aroniju se direktno povezuje sa smanjenjem rizika od nastanka raka debelog crijeva.
Aronija zdravlje
Za sve koji imaju problem sa anemijom ta biljka je od velike pomoći. Ovo bobičasto voće obiluje vitaminima i mineralima, željezom, vitamin C i folatima – koji su jako značajni za krvnu sliku.
Antioksidansi u aroniji smanjuju oksidativni stres u mozgu. Time se smanjuje rizik za pojavu Alchajmerove bolesti, demencije i drugih kognitivnih poremećaja povezanih sa starenjem.
Osim velike koncentracije antioksidanata, u aronija sadrži i značajnu količina vitamina C. On stimulira aktivnosti bijelih krvnih zrnaca. To je ključno za proizvodnju kolagena. Kolagen je neophodan za rast i obnovu novih tkiva, organa i krvnih stanica. Bijela krvna zrnca funkcioniraju ko prva linija odbrane imunološkog sistema ljudskog organizma. Aronija za pojačanje imunološkog sistema organizma, je jedan od najboljih prirodnih lijekova.
Karoteni koji se nalaze u ovim bobicama smanjuju oksidativni stres u očima.
Oksidativni stres utiče na kožu kako starimo, što dovodi do bora i staračkih pjega. Antioksidansi u aroniji sprečavaju ove simptome starenja.
Sadržaj kalija u aroniji je dovoljno visok da ima jak utjecaj na zdravlje srca. Opuštanje krvnih žila i arterija povećava protok krvi, krvni pritisak opada, a možete smanjiti šanse za nastanak srčanog udara. Vlakna i razni antioksidansi u aroniji imaju presudnu ulogu za zdravlje srca.
Aronija sok ima direktan utjecaj na bakterijske infekcije u crijevima i respiratornom traktu.Sok predstavljaja preventivnu mjeru tijekom sezone gripe i prehlade. Budući da je bogata vlaknima, aronija sok je takođe povezana sa regulacijom inzulina. Inzulin pomaže normalizaciji nivo šećera u krvi.
Aronija i jetra
Bobice aronije potiču i stimuliraju jetru na bolji rad, a detoksikacija jetre je uspješnija te je njeno konzumiranje pravi odgovor na pitanje kako očistiti jetru. Ona pomaže ukoliko je nastupila upala žuči i žučnog mjehura i kod rješavanja žučnih kamenaca. Isto je i prirodni lijek za masnoću i povišeni kolesterol. Redovito konzumiranje aronije snižava vrijednosti kolesterola i triglicerida, snižava visoki tlak, regulira šećer u krvi i općenito utječe na zaštitu kardiovaskularnog sustava kao i na samo zdravlje pojedinca.
Ne treba zaboraviti i njeno blagotvorno djelovanje na želudac i crijeva, budući da smiruje grčeve zaustavlja bolove te umiruje upale i zaustavlja dijareju.
Dovoljno je nabrojati sve sastojke koje sadrže bobice aronije kako bismo uvidjeli koliko je moćna za naše zdravlje:
Vitamini: A, C, E, P,B1, B2, B3, B5, B6, B9, te minerali: željezo, kalij, kalcij, mangan, jod, fosfor, cink.
Kako se pravi aronija u medu ?
U kombinaciji sa medom deluje antikancerogeno. Odličan način za poboljšanje cirkulacije krvi te kao pomoć kod glavobolje i migrene. Normalizira krvni pritisak te vraća loš kolesterol u normalu. Ova kombinacija meda i aronije omogućava brz oporavak nakon srčanih i moždanih udara. Ova vrsta kombinacije je odlična kod urinarne infekcije i upalu prostate. Djeluje na rad endokrinih žlijezda. Regulira upalu proširenja vena i njihovih začepljenja. Smiruje grčeve i bolove želuca te upalu sluznice grčeve i bolove u crijevima.
Izgled zrele aronije ?
Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici Kolovoza. Bobice su tada crne, sjajne i slatko kiselog okusa. Vrijeme dozrijevanja može varirati unutar dva tjedna. Razlog tomu su vremenske prilika i lokacija nasada. One se beru onda kad su prikupili dovoljnu količinu šećera i pigmenta. Bitno je i mjerit kad su one izgubile gorki okus karakterističan za nezreli plod. Optimalno vrijeme berbe bi bilo kad suha tvar u plodu dosegne vrijednost 20 – 22 %.
Ukoliko ne postoji mogućnost mjerenja suhe tvari, može se osloniti na vizualnu procjenu zrelosti. Kada se uoči da promjena boje kratke peteljke koja drži plod. Kod zrelih plodova mijenja boju iz zelene u svjetlo crvenu boju. To je sigurni pokazatelj da su plodovi dovoljno zreli za berbu.
Sadnja ?
Ovu je voćku najbolje saditi u jesen. Najbolje bi bilo koristiti dvogodišnje sadnice. Svaka ta sadnice bi morala imati dobro razvijen korijenov sustav te 3 do 5 izdanaka. U komercijalnom uzgoju prevladava uzgojni oblik grma. Dosta poljoprivrednika reže aroniju tako da je oblikuje u obliku stabla. Razmak prilikom sadnje trebao bi iznositi tri do četri metra te od jedan i pol metra do dva metra u redu. Sadnja se obavlja u jame dubine 20 cm i promjera 30 cm.
Na području Republike Hrvatske u posljednjem je desetljeću do 2020 došlo do porasta broja uzgajivača aronije među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvenicima te se aronija uzgaja na 20 hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na niske zahtjeve kada je u pitanju tehnologija uzgoja, ova je poljoprivredna kultura vrlo pogodna za organsku i ekološku proizvodnju. Na tržištu do 2020 su dostupne dvije sorte aronije; Nero i Viking, a zbog više razine antocijana preporučuje se uzgajati sortu Nero.
To je nadasve pozitivan podatak iz perspektive potencijalnih uzgajivača aronije s obzirom da su trenutačne poljoprivredne površine na kojima se kultivira aronija nedostatne s obzirom na visinu tržišne potražnje, posebice u tržišnim uvjetima kada se jagodičasto voće smatra vrlo isplativom alternativom u odnosu na uzgoj tradicionalnih ratarskih kultura. Nove nutricionističke spoznaje kao i trend razvoja svijesti o potrebi zdrave prehrane s ciljem prevencije ili liječenja brojnih bolesti doveo je do značajnog porasta interesa krajnjih kupaca za aronijom.
Presađivanje aronie?
Sadnicu ne treba zalijevati dva dana prije planiranog presađivanja. Prilikom presađivanja, sadnicu ne treba vaditi iz posude, već je treba staviti kompletno u pripremljenu rupu. Važno je da se ovom prilikom korijen što manje rastresa. Tek nakon toga odstranit posudu.
Zemlju oko nje treba blago pritisnuti. Sadnicu je potrebno zatrpati par centimetara dublje nego što je bila u posudi. Na kraju presađivanja, zemlju oko sadnice obavezno treba zaliti s 5 do 10 litara vode, ovisno o veličini biljke i vlažnosti zemlje. Vrlo je važno da se sadnica obilno zalije kako bi se izbacio zrak koji se zadržao oko korijena prilikom presađivanja. U suprotnom, korijen će se mučiti, a može se i osušiti. U početku, potrebno je zalijevati presađenu biljku svaki, ili bar svaki drugi dan, bez obzira na vremenske uvjete i vlažnost tla. Kasnije se zalijeva po potrebi ovisno o vremenskim prilikama. Obavezno je pognojite tako što ćete gnojivo staviti na samo dno rupe. Važno je da gnojivo ne bude jako blizu korijena biljke, jer ga može oštetiti.
Kako se bere ?
Aronija je vrlo zahvalna biljka i otporna kao što smo to prije naveli. Ona ne traži pretjeranu brigu, te je kao takva, idealna za uzgoj i održavanje. Aronija se bere jednom godišnje. Berba ove biljke je u kolovozu. Prije samog branja potrebno je osigurati posude za skladištenje bobica aronije kao i hladnjaču u koju će se te posude držati do prerade. Kolovoz je sam po sebi vruć i ako niste osigurali posude i hladnjaču možete se naći u problemu. Bobice ne smiju stajati van a ako ih ne možete odmah preraditi u vlastitom pogonu mogućnost je kvarenja i sušenja bobica.
Mehaniziranom berbom najčešće se osigurava viša razina proizvodnosti i ekonomija obujma. Tu činjenicu važno uzeti u obzir prilikom odabira razmaka među redovima. Pri mehaniziranoj berbi najčešće je poželjno osigurati 5-6 metara prolaza na 200 m dužine. Tehnološki proces uzgoja aronije sastoji se od pedološke analize i obrade tla.Prihrana se vrši kompostom ili gotovim organskim gnojivima te stajskim gnojivom. Rezidba i berba se odvija od početka do sredine kolovoza. Uz mehanizirani sustav berbe nije potrebno osigurati dodatne kadrovske kapacitete u razdoblju berbe. Prosječan broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kadrovski dostatan za uzgoj aronije. Biljka postiže rodnost već u trećoj godini.
Kako se suši za čaj ?
Čaj od aronije može se pripremiti od suhog lišća ili osušenih bobica. Osušene bobice se prethodno samelju. Lišće je prije pripreme čaja potrebno posušiti na zraku. Određena količina lišća se nasjecka nožem i uzme 1 velika puna žlica. Tako suho lišće se prelije vrućom vodom i ostavi desetak minuta. Nakon toga ga treba procjediti. Kako je aronija gorkastog okusa, radi boljeg okusa najbolje je dodati žlica meda. Dnevno se mogu popiti do tri šalice ovako pripremljenog čaja. Ako se pravi čaj od bobica, one se samelju u mlincu za kavu ili nekom drugom multipraktiku. Jedna žličica samljevene aronije je dovoljna za šalicu čaja. Potrebno ju je samo preliti sa čašom kipuće vode i ostavi 15-ak minuta. Zatim se čaj procijedi i spreman je za konzumaciju.
Naša stranica će vam donositi najaktualnije vijesti o aroniji u Hrvatskoj. Stranica www.prirodni-sokovi.hr samo za vas.
Posjetite nas na Facebooku
Izvori:
1.B. Stipanović: Analiza opravdanosti ulaganja u plantaže aronije na području Dalmacije, Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Vol. 8 No. 1, 2017.
2. Aronija. https://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/aronija-355/ (11.03.2017.)
3. https://hr.wikipedia.org/wiki/Crnoplodna_aronija